" Zaista se volim šaliti, ali u šali govorim samo istinu."
Muhammed, s.a.w.s.

KURBAN-BAJRAMSKA HUTBA-PORUKA MUFTIJE PROF. DR. NEDŽADA GRABUSA (2017/1438. h.g.)

 
Vijesti
Aktuelno
Ured muftije
Iz džemata
Amber
E-vijesti

Ako želite primati obavijesti, prijavite se na e-vijesti

Upiši e-mail:

Odjava e-vijesti
Pošalji prijavu »
 
Averroes
Zemzem
BIR
Babajić pogrebne storitve

31. august 2017

U Ljubljani je muftija prof. dr. Nedžad Grabus predvodio bajram-namaz i održao hutbu. Hutbu prenosimo u cijelosti.

Zahvala pripada Uzvišenom Gospodaru, salavat i selam neka je na našeg poslanika Muhammeda, a.s., njegovu časnu porodicu i sve njegove ashabe. 

Poštovana braćo i sestre! 

Vrijeme Kurban-bajrama je blagoslovljeni period u kojem razmišljamo o temeljnim vrijednostima ljudskoga života i sjećamo se snažne vjere Ibrahima, a.s., i pečata poslanstva Muhameda, a.s. Kurban/hadži bajram ima snažnu simboliku koja nas podsjeća i opominje na ljudsku prolaznost i trajnost vrijednosti na kojima su svoje živote gradili doseljenik u Meku, Ibrahim, a.s., Božiji prijatelj, Halilulah i Mekelija Muhammed, a.s. Božiji miljenik – Habibullah. Iz života i iskustva dva Božija poslanika generacije ljudi crpe inspiraciju i nastoje uskladiti svoj život s principima njihovog vjerovanja i djelovanja. Svaki je čovjek poseban svijet u kojeg je udahnut Božiji ruh. Bog nas uči da je tako: 

„I kad mu dam lik i u nj udahnem dušu ...“ (Hidžr, 29)

Čovjek može živjeti samo dok u njemu postoji snaga koju mu je darovao Uzvišeni Bog i dok se to ostvaruje kroz vid kontinuiranog stvaranja. Zato se mi zahvaljujemo Uzvišenom Bogu na daru života. Ljudi hiljadama godina pokušavaju pronaći eliksir vječnosti ili napitak koji će čovjeku produžiti fizički život. Vjera nam nudi nadu u vječni život i daje smisao kratkom, prolaznom ljudskom životu da ovaj svijet nije besmisao niti samo puka igra i zabava. Smisao kurbana jeste da je ljudski život Božiji dar i da se ljudski život poštuje kao najveća vrijednost na ovome svijetu. Kurban je poruka da ljudski život ne može biti žrtvovan za lažne i idolatrijske vrijednosti. Mi u Ibrahimu, a.s., imamo uzornog čovjeka koji je slušao Božije naputke. Ibrahim, a.s., je isto tako čovjek koji je imao dileme u vezi svoje vjere. Kada ga je Uzvišeni Bog pitao: “Zar ne vjeruje on odgovara, vjerujem ali hoću da mi se srce smiri.“ (El-Bekara, 260).

Svakom čovjeku je potrebno smireno srce koje će mu dati sigurnost i stabilnost u životu i povjerenje u Uzvišenog Boga, da će mu dati duhovni mir i spas na Budućem svijetu. Mubarek, blagoslovljeni dani kao što su dani Kurban-bajrama snaže našu vjeru i duhovnost i na taj način u naše srce se ulijeva mir i sigurnost.

Božiji prijatelj Ibrahim, a.s., je postavio temelje Kabi, kao znak snažne vjere u Uzvišenog Boga. Povijest Kabe ispisivana je hiljadama godina. Ibrahim i njegov sin Ismail, a.s., u dovi mole Uzvišenoga Boga, za sebe i svoje potomke: 

„Gospodaru naš, učini nas dvojicu Tebi odanim, i porod naš nek bude odan Tebi, i pokaži nam obrede naše i oprosti nam, jer Ti primaš pokajanje i samilostan si!“ (El-Bekara, 128)

Dalje, mole da Uzvišeni Bog pošalje poslanika, što će se i ostvariti kroz poslanika, Muhammeda, a.s.: 

“Gospodaru naš, pošalji im poslanika, jednog od njih, koji će im ajete Tvoje kazivati i Knjizi ih i mudrosti učiti i očisti ih jer Ti si, uistinu, silan i mudar!” (El-Bekara, 129)

Vrijeme u kojem živimo puno je marketinških pojednostavljenih rješenja za individualnu i zajedničku sreću. Naš pogled na svijet često je „zamagljen“ iluzijama i lažnim obećanjima kako je materijalna sigurnost punina ljudskog života. Čovjeku je potrebna duhovnost koja snaži vjeru, religioznost koja je produhovljena, smirujuća, spoznajna i koja potiče čovjeka na dobro. Religioznost koja je teatralna, gruba, osora, umišljena i isključujuća vodi tragičnim posljedicama. Danas smo svjedoci „tragi-komične“ zloupotrebe vjere, koja je zapravo suprotnost istinskoj religioznosti. Kao muslimani i vjernici dužni smo činiti odlučnije korake protiv degradiranja naše vjere na puke formalnosti i biti odlučni u borbi protiv profaniziranja vjere koje vodi ka isključivosti ili negativnim elementima primjene religije. Hadž jeste ibadet u kojem sudjeluju milioni ljudi, ali je to individualni napor, osobni doživljaj i čin svjedočenja vjere. Zato hadž predstavlja priliku da se učini značajna promjena u životu čovjeka i postigne spoznaja kroz samorefleksiju, pokajanje, odlučnost i ustrajnost u činjenju dobra i afirmiranju istine. Hadž je prilika za suštinski ibadet, ali uslijed komercijalizacije religije ljudi se izgube u pojednostavljenim formama i manifestacionim oblicima religije, u objavljivanju na društvenim mrežama svakog koraka svoga hodočašća, umjesto nastojanja da se posveti vlastitom duhovnom rastu i produhovljenju. 

Pred nama je velika dilema kako živjeti kao musliman u suvremenom svijetu? Vrijednosti koje smo usvojili kao Evropljani i muslimani moramo sačuvati, jer je to naša posebnost u okruženju u kojem živimo. Najvažniji naš zadatak jeste raditi na osobnom razvoju u vjeri, odgajati vlastiti nefs, čistiti se od loših misli i djela, ostati otvoren i radostan prema svijetu i životu. Ne možemo i ne smijemo na sebe preuzimati teret kojeg ne možemo nositi, niti se baviti pitanjima koja nadilaze naše mogućnosti, jer Uzvišeni Bog ne opterećuje čovjeka preko mogućnosti njegovih.

„I da je čovjekovo samo ono što uradi.“ (En-Nedžm, 39)

Hadž kao veliko duhovno putovanje jednakosti svih ljudi i kurban kao čin visoke svijesti o veličini Stvoritelja i približavanja idealu čestitosti Ibrahima, a.s., mogu osnažiti našu odlučnost da budemo bolji ljudi. Naša molitva ima smisla samo ako nas mijenja na bolje i čini boljim ljudima. Molitva i religioznost koje dijele ljude i unose nesigurnost u džemat i širu društvenu zajednicu i nisu zasnovani na istinskoj vjeri prouzrokuju podjele i nesporazume čije su posljedice nepredvidive i dugoročno štetne. Najveću kritiku nemarnog obavljanja molitve izriče Uzvišeni Bog: 

„A teško onima koji, kad molitvu obavljaju, molitvu svoju kako treba ne izvršavaju, koji se samo pretvaraju i nikome ništa ni u naruč ne daju.“ (El-Ma'un, 4-7)

Ibrahim, a.s., je zaslužio status Božijeg prijatelja, Habibullah, s potpunom predanošću Uzvišenom Bogu. 

„Kada mu je Uzvišeni Bog rekao, budi predan, odgovorio je ja se predajem Gospodaru svih svjetova!“ (El-Bekara, 131)

Muhammed, a.s., je Božiji Miljenik, Habibulah. „Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav.“ (El-Ahzab, 56) 

Navedeni primjeri nam olakšavaju razumijevanje i prihvatanje vjere koja će nas snažno voditi ka Istini. I sami kurban u našem razumijevanju života mora u nama potaći svijest o važnosti vjere. Kurbansko meso nije namijenjeno onostranoj sili, ono ima socijalno-humanitarni značaj. Namijenjeno je porodici, susjedima i sirotinji. U odnosu prema Uzvišenom Bogu važna je samo svijest o samom činu kurbana - takva.

„Do Boga neće doprijeti meso njihovo i krv njihova, ali će Mu stići iskreno učinjena dobra djela vaša ...“ (El-Hadž, 37)

Bajrami imaju snažan društveni značaj. To su prilike za snaženje porodičnih i prijateljskih veza. Bajram je u našoj tradiciji uvijek imao i uvijek će imati snažnu poruku praštanja i mirenja. Bajram je najbolja prilika da s ljudima s kojima imamo nesporazume, ili samo hirove zbog kojih ne komuniciramo jedni s drugima, ili se ne selamimo, da jedni drugima pružimo ruku pomirenja i halalimo za nesporazume koji onemogućavaju našu komunikaciju i suradnju. Uzvišeni Bog nas uči da pokušamo pronaći sulh – dogovor. Molim Uzvišenog Boga da nas sačuva od svih iskušenja i belaja i da nam podari radost i berićet u našoj vjeri, životu, porodici, imetku i svim životnim situacijama.

Bajram šerif mubarek olsun! 

Prof. dr. Nedžad Grabus, muftija 

 

 
Galerija
Noč Kur'ana v Ljubljani
14. decembar 2015
Delegacija IZ u Kataru
17. decembar 2013
Anketa
Koje godine je rođen Muhammed, a.s.?
 
Zbiranje sredstev za Džamijo
Statistika
Ukupno: 657 since 25.10.2011
Ovaj mjesec: 20
Ove sedmice: 2
Danas: 2