" Čuvajte stečeno znanje tako da ga zapišete."
Muhammed, s.a.w.s.

Muftija Grabus održao predavanje o razvoju filozofije i društvenih znanosti u islamskoj kulturi i civilizaciji

 
Vijesti
Aktuelno
Ured muftije
Iz džemata
Amber
E-vijesti

Ako želite primati obavijesti, prijavite se na e-vijesti

Upiši e-mail:

Odjava e-vijesti
Pošalji prijavu »
 
Averroes
Zemzem
BIR
Babajić pogrebne storitve

29. maj 2015

U sklopu svjetske rastave 1001 izum, otkrića zlatnog doba islamske civilizacije, koja je organizirana u Ljubljani od aprila do jula 2015, muftija prof. dr. Nedžad Grabus održao je predavanje u četvrtak, 28. maja 2015. godine, na temu razvoj filozofije i društvenih znanosti u islamskoj kulturi i civilizaciji. 

U svom predavanju podsjetio je da su se islamska kultura i civilizacija sa antičkim nasljeđem susreli već u staroj Siriji, a glavna intelektualna središta bila su u Damasku i Bagdadu. Proces prevođenja grčkih djela u arapski jezik izazvao je novi val mišljenja koje je imalo važnu ulogu pri oblikovanju Europe. U nastavku muftija Grabus govorio je o počecima širenja intelektualnog sistema kod muslimana u 7. stoljeću, zatim o prevođenim djelima, načinu prevođenja i razumijevanju grčke filozofije s posebnim naglaskom na Aristotelovo mišljenje i djelo. Taj period prevođenja podijelio je u tri faze: Prva, u vrijeme filozofa Al-Kindija. Tu fazu je opredijelio kao početnu. Druga faza je bila dobro sistematizirana u koju su bili uključeni i arapski kršćani koji su imali važnu ulogu u prevođenju djela. Treću fazu je nazvao kao faza bagdadskih peripatetičara.

U nastavku predavanja muftija Grabus predstavio je najvažnija imena iz tog perioda kao što su Al-Kindi, Al-Farabi, Ibn Sina, Ibn Rušd, IbnHaldun, Al-Gazali, Ibn Tufejl, Ibn Haldun, predstavio je njihova djela kao i najvažnije ideje njihovoga mišljenja.

U diskusiji muftija Grabus govorio je o utjecaju islamske kulture i civilizacije na razvoj evropskog mišljenja, pogotovu na period renesanse.

Naglasio je činjenicu da trenutno na slovenskom jeziku nema ni jedno ozbiljno arapsko djelo iz filozofije te da se trenutno prevodi djelo Ibn Tufejla Hayy ibn Yaqzan – Živi sin budnoga koje će dodatno pomoći razumijevanju ovog pitanja u slovenskom filozofskom mišljenju. 

 
Galerija
Noč Kur'ana v Ljubljani
14. decembar 2015
Delegacija IZ u Kataru
17. decembar 2013
Anketa
Koje godine je rođen Muhammed, a.s.?
 
Zbiranje sredstev za Džamijo
Statistika
Ukupno: 863 since 25.10.2011
Ovaj mjesec: 88
Ove sedmice: 29
Danas: 1