" Zaista se volim šaliti, ali u šali govorim samo istinu."
Muhammed, s.a.w.s.

Promovirana monografija Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu

 
Vijesti
Aktuelno
Ured muftije
Iz džemata
Amber
E-vijesti

Ako želite primati obavijesti, prijavite se na e-vijesti

Upiši e-mail:

Odjava e-vijesti
Pošalji prijavu »
 
Averroes
Zemzem
BIR
Babajić pogrebne storitve

26. mart 2018

U subotu 24. marta 2018. godine, u Ljubljani je promovirana monografija Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu. O monografiji ali i nastajanju, razvoju i izazovima u radu sa kojima se susreće Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, govorili su: dekan Fakulteta, prof. dr. Zuhdija Hasanović, prodekan prof. dr. Mustafa Hasani, doc. dr. Zehra Alispahić, prof. dr. Amrudin Hajrić i doc. dr. Nedim Begović. 

U prepunoj dvorani kulturno-obrazovnog zavoda ''Averroes'' u Ljubljani, u prisustvu muftije prof. dr. Nedžada Grabusa, imama, alumnista Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, te predsjednika izvršnih odbora, i velikog broja članova i aktivista Islamske zajednice, promovirana je monografija Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu 1977-2017. Promociju je moderirao mr. Nevzet Porić, generalni sekretar IZ-e u Republici Sloveniji.

Prije promocije prikazan je dokumentarni film o tradiciji visokog obrazovanja u BiH, koja započinje sa Šerijatskom sudačkom školom (1887. god.), Višom islamskom šerijatsko-teološkom školom (1937. god.), pa sve do Islamskog teološkog fakulteta u Sarajevu (1977. god.), danas Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Podsjetimo, Šerijatska sudačka škola (Mekteb-i nuvvab) koja je otvorena u Sarajevu 1887. god., imala je za cilj da obrazuje kadije koje su imale ingerencije za primjenu šerijata u personalnim pitanjima bosanskih muslimana u okviru državnopravnog poretka Habsburške Monarhije. Zgrada Šerijatske sudačke škole sagrađena je po projektu Karla Paržika, u bogatom pseudomaurskom dekorativnom stilu sa elementima i detaljima skupljenim iz raznih regionalnih škola islamske umjetnosti. U periodu između dva svjetska rata, 1937. god., Šerijatska sudačka škola je podignuta na nivo fakulteta. Uvedena je, također, i konceptualna promjena. Škola je nazvana Viša islamska šerijatsko-teološka škola (VIŠT). U periodu između 1945. i 1977. god., nije bilo nijedne visoke islamske obrazovne institucije u BiH. Imami i hatibi su se obrazovali u Gazi Husrev-begovoj medresi koja je imala rang srednje škole. Prilikom preuzimanja menšure 1958. godine, reisu-l-ulema Sulejman-ef. Kemura, u svome govoru ukazao je na dužnost otvaranja Fakulteta. Islamski teološki fakultet u Sarajevu svečano je otvoren 29. septembra 1977. god., a 7. novembra 1977. god. zvanično je počela akademska godina za 10 redovnih i 11 vanrednih studenata.

''Zadatak Fakulteta je dvojak: naučni – razrada nove savremene interpretacije islamske misli, i pedagoški - obrazovanje i odgajanje visoko kvalificiranog vjerskog kadra.'' – istakao je tada Husein-ef. Đozo, jedan od najmarkantnijih bosanskohercegovačkih alima 20. stoljeća, i jedan od idejnih kreatora i utemeljitelja Islamskog teološkog fakulteta.

U akademskoj 1992/93. god., pored postojećeg studijskog programa Islamske teologije, uveden je novi program Religijska pedagogija. Da bi odgovorio izazovima nove realnosti, Islamski teološki fakultet je preimenovan u Fakultet islamskih nauka. 2005. god. uveden je treći studijski program: odsjek za imame, što znači da ova visoka islamska obrazovna institucija razvija naučni i nastavni rad u tri pravca: islamska teološka misao, religijska pedagogija i obrazovanje imama i hatiba.

U uvodnom obraćanju mr. Nevzet Porić, pozdravio je sve prisutne, u prepunoj dvorani ''Averroes'', te im iskazao dobrodošlicu.

''Hvala vam što se i večeras pokazali da volite i podržavate muftiju prof. dr. Nedžada Grabusa, svoje imame i svoju Zajednicu. Hvala vam što također, podržavate najvažniju i najelitniju visoko obrazovnu instituciju Fakultet islamskih nauka u Sarajevu. Monografija koju večeras predstavljamo je pravi odraz ove visoko obrazovne institucije.'' – kazao je Porić.

Prof. dr. Zuhdija Hasanović, dekan Fakulteta, na početku obraćanja zahvalio se muftiji prof. dr. Nedžadu Grabusu na toploj dobrodošlici i prijemu, te mogućnosti da se ova značajna publikacija promovira u Ljubljani.

''Monografija predstavlja ono što jeste Fakultet islamskih nauka za IZ-u, za društvo u kome djeluje, ali i mnogo šire. Sretni smo što smo u prilici da, povodom 40. godišnjice FIN-a u Sarajevu našim studentima, alumnistima, uposlenicma, osoblju, članovima IZ-e i javnosti, a posebno onima koji na različite načine stručno, materijalno i moralno pomažu rad Fakulteta, na ovaj način iskažemo zahvalnost. Rad i razvoj Fakulteta je ponos svih muslimana ovih prostora. Fakultet islamskih nauka u Sarajevu je danas jedan od četiri fakulteta koji djeluju u okviru Islamske zajednice u BiH. Također, uz Katolički bogoslovni fakultet, jedini je teološki fakultet u akademskoj zajednici Univerziteta u Sarajevu u kojoj djeluju dvadeset i dva fakulteta, tri akademije i pet instituta. Iako po broju uposlenika, nastavnog osoblja i studenata, spada među manje fakultete Univerziteta u Sarajevu, svojim ukupnim djelovanjem i uticajem koji ostvaruje na različitim poljima nastavno-naučnog, istraživačkog i ukupnog društvenog djelovanja, posljednjih je godina prepoznatljiv ne samo na prostorima Balkana već i cijele Evrope. Danas Fakultet s trocikličnim studijem, četrdeset i šest zaposlenih, preko hiljadu i dvije stotine alumnista i sadašnjih 630 studenata, te referentnim djelima i respektabilnim društvenim utjecajem svojih nastavnika, snažno doprinosi savremenoj interpretaciji islamske misli. O prestižnosti Fakulteta danas dovoljno govori uspostavljena naučnoistraživačka saradnja s brojnim univerzitetima u svijetu, posebno s centrima za islamsku teologiju u Njemačkoj, angažman akademskog osoblja u domovini i inozemstvu, a posebno stručne kompetencije i duhovne i moralne vrline svršenika Fakulteta koji kao imami, hatibi, muallimi, nastavnici, profesori i profesorice vjeronauke, profesori i profesorice temeljnih islamskih nauka u medresama i na fakultetima, te u drugim odgojno-obrazovnim, kulturnim, socijalnim i humanitarnim ustanovama u Bosni i Hercegovini i izvan nje, postižu zavidne rezultate. Među svršenicima Fakulteta su članovi Akademija nauka i umjetnosti, univerzitetski profesori, rektori i dekani, istaknuti kulturni radnici, najviši vjerski autoriteti u našoj domovini, Reisu-l-ulema IZ-e u BiH, predsjednik Sabora IZ-e u BiH, muftije, glavni imami, imami, hatibi, nastavnici, nastavnice, profesori i profesorice islamske vjeronauke, ne samo u BiH, već i šire. Svršenici i svršenice Fakulteta danas su neodvojivi i sasvim je vidljivo, bolji dio društava u kojima žive. Svršenici i svršenice Fakulteta islamskih nauka prožimaju sve organe IZ-e, a kroz vjeronauku u školama pozitivno utječu na tokove i zbivanja u kojima djeluju i daju prepoznatljiv pečat savremenoj interpretaciji islama, koju krasi kontekstualno, odmjereno i primjenljivo razumijevanje. Oni organiziraju vjerski život u džematima i kolektivima, ali u najširem smislu vraćaju duhovnost i moralnost u naš svakodnevni život. Zahvaljujući radu tih pregalaca još uvijek nisu zaboravljene univerzalne vrijednosti. Govor o Fakultetu islamskih nauka se širi i ako Bog da, širit će se zemaljskom kuglom preko svih naših alumnista, preko vanjskih saradnika, ali svih drugih koji su posjetili ovo zdanje znanja.'' – rekao je, između ostalog, dekan Hasanović.

Doc. dr. Zehra Alispahić, najprije je istakla zadovoljstvo što je u prilici da prisustvuje ovom značajnom događaju.

''Veselimo se susretu sa vama i veselimo se što smo u prilici da ovdje u Ljubljani, promoviramo monografiju Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. Islamska zajednica u BiH je 2017. god. obilježila nekoliko značajnih jubileja, na kojima joj mogu pozavidjeti i mnogo veće zajednice muslimana širom svijeta. Protekle godine Gazi Husrev-begova medresa obilježila je 480 godina kontinuiranog rada na planu edukacije vjerskog kadra ovih prostora, a također, i Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu - koje su osnovane iste godine. Fakultet islamskih nauka službeno je obilježio 40 godina, ali to nije samo priča o 40 godina. To je priča o 80 godina, to je priča o 120 godina, imamo li u vidu da priča počinje sa Šerijatskom sudačkom školom, odnosno sa Gazi Husrev-begovom medresom prije nje. To je priča o kontinuitetu i nastojanju  da se na ovim prostorima na najbolji mogući način odgovori na kur'anski zov da učimo, radimo i ustrajavamo u dobru. Islamska zajednica imala je sluha da u stoljeću koje je iza nas, odgovori na neke prioritete koji su za to vrijeme bili veliki iskoraci. Prije svega prioritet edukacije – obrazovanja, odgoja i medija. U proteklom stoljeću IZ započela je projekte, kakav je naprimjer učenički list Zemzem, koji će ove godine obilježiti 50. godišnjicu kontinuiranog izlaska, zatim Preporod, ženska medresa i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, te islamski centar u Zagrebu. Vjerujem da će u vremenu koje je ispred nas, završetak Islamskog kulturnog centra u Ljubljani, biti jedan od tih velikih koraka.'' – kazala je dr. Alispahić.

Dr. Alispahić je zatim govorila o sinergiji emocije i znanja – vjerničkog naroda i uleme - koja je rezultirala velikim i značajnim projektima u IZ-i na kraju 20. stoljeća.

''Sve velike ideje nose veliki ljudi, nose pojedinci ali itekako podržava kolektiv. Kada je u pitanju Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, važno je znati da je naš vjernički narod u tim sedamdesetim godinama, zajedno sa ulemom bio jedno. Ta emocija, ta snaga i taj intelekt, morali su polučiti projekte o čijim rezultatima mi večeras govorimo. Glavni vakif, utemeljitelj Islamskog teološkog fakulteta u Sarajevu, bio je muslimanski vjernički narod. Ključne i institucionalne uloge u vjerskom i društvenom legitimiranju projekta i gradnje Fakulteta imali su: Husein-ef. Đozo, rukovodilac vjersko-prosvjetnih aktivnosti u IZ-i, reisu-l-ulema Sulejman-ef. Kemura, akademik Hamdija Ćemerlić, i reisu-l-ulema Naim-ef. Hadžiabdić.''

U nastavku je dr. Alispahić govorila o Matičnom odboru koji je usvojio prvi plan i program Islamskog teološkog fakulteta.

''Vrijednost institucionalnog utemeljenja Islamskog teološkog fakulteta potvrđuje, između ostalog, sadašnji sastav nastavno-naučnog vijeća Fakulteta islamskih nauka. Većina današnjih nastavnika su studenti utemeljitelja ITF-a, a mnogi assistenti su, također, iz reda naših alumnista. Ponosni smo na naše alumniste koji širom svijeta vrijedno rade, a također, i na sve vas koji radite za dobro svih ljudi koji ovdje žive.'' – istakla je dr. Alispahić.

Doc. dr. Nedim Begović, govorio je studijskim programima na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. ''Kada je osnovan Islamski teološki fakultet, imao je samo jedan studijski program – teološki, a danas ima šest različitih studijskih programa. Od naredne akademske godine planiramo otvoriti dva nova programska studija. U skladu sa bolonjskim sistemom studiranja, danas Fakultet izvodi nastavu na tri ciklusa: dodiplomskom, master i doktorskom studiju. Na prvom ciklusu nastava ima tri programa: islamska teologija - kao bazični studij, na način da studentima omogućava obrazovanje u islamskim naukama (tefsir, akaid, hadis, fikh, islamska kultura i civilizacija) ali i uvođenje studenata u istraživanje u tim naukama);  islamska vjeronauka - religijska pedagogija, i studijski program za imame (pokrenut 2005. god). Na drugom ciklusu, koji je zamišljen kao nastavak studija, izučavaju se savremene islamske teme iz osnovnih islamskih disciplina. Od akademske 2017/18. god. Fakultet je u saradnji Katoličkim bogoslovnim fakultetom u Sarajevu i Pravoslavnim bogoslovnim fakultetom u Foči, pokrenuo master studij pod nazivom Međureligijske studije i izgradnja mira. Na trećem ciklusu organiziran je doktorski studij iz islamskih nauka. Od naredne akademske 2018/19. god. Fakultet će pokrenuti još dva programska studija: master za imame, te master pod nazivom Islam u Evropi (na engleskom jeziku).'' – kazao je dr. Begović.

Prof. dr. Amrudin Hajrić, govorio je o nekoliko važnih infrastrukturnih projekata Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, prije svega o studentskom domu.

''Značaj đačkih domova odavno su prepoznali naši vakifi, koji su gradili smještajne kapacitete (Gazi Husrev-beg, Elči-Ibrahim paša, i drugi). Fakultet islamskih nauka je od otvaranja 1977. god., kao ustanova koja vodi brigu o svojim studentima, bio posvećen ideji izgradnje studenskog doma. Uvjeti za konkretnije korake ostvarili su se u mandatu dekana prof. dr. Enesa Karića. U toku 2013. god. počela je izgradnja studentskog doma. Ovih dana privode se kraju građevinski radovi, a otvaranje je predviđeno u maju ove godine. Ovim projektom postigli smo dva važna cilja: revitalizirali smo vakufsku imovinu od 5000 m² i stekli su se uslovi za odgojni rad sa studentima.'' – kazao je dr. Hajrić.

U nastavku je dr. Hajrić govorio o planiranim infrastrukturnim projektima Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, a to su: Centar za Kur'an i sunnet, te proširivanje prostornih kapaciteta potrebnih za izvođenje nastave, s obzirom na povećanje studijskih programa i aktivnosti na Fakultetu islamskih nauka.

Prof. dr. Mustafa Hasani, prodekan Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, govorio je o vakifima, te o izazovima i problemima sa kojima su se istraživači susreli po ovom pitanju.

''Zašto je važno da govorimo o vakifima? Vakifi zaslužuju da im ime spomenemo, da im proučimo Fatihu, i da ih spominjemo u našim dovama. Drugo, važna je činjenica da mi u kontiutetu nasljeđujemo dobre i čestite muslimane koji su pomogli da mi budemo danas ono što jesmo. Iako je Islamski teološki fakultet započeo sa radom 1977. god., prva uvakufljenja počela su odmah nakon što je IZ sa ovim projektom izašla pred muslimansku javnost.''

Prodekan Hasani pročitao je dio testamenta Ahmeda Tabakovića od 21. aprila 1970. god., kojim svoju zaostavštinu (pokretnu i nepokretnu) uvakufljuje ''za svrhu visokog islamskog obrazovanja, tj., osnivanje i rad visoke islamske teološke obrazovno-naučne ustanove u Bosni i Hercegovini.''

U nastavku je prodekan Hasani govorio o općem društvenom i humanitarnom planu kojeg danas ima vakuf Ahmeda Tabakovića. Prodekan Hasani govorio je zatim o ploči sa imenima 25 vakifa koji su uvakufili značajna sredstva za početak otvaranja Islamskog teološkog fakulteta.

''Ova imena svjedoče o jednoj nesebičnoj generaciji koja je željela da se osnuje Fakultet islamskih nauka. Simbioza između naše uleme, rukovodstva IZ-e i vjerničkog naroda, realizirala je veliki broj ovakvih hajrata. Osim vakifa koji su uvakufili novčana ili materijalna dobra, naša ulema uvakufila je veliki broj knjiga, a posebno ističemo Ahmed-ef. Bureka, koji je uvakufio 900 naslova, a Ćamil-ef. Avdić iz Ćikaga, uvakufio je trećinu svoga imetka. I danas veliki broj naših dobrotvora na različite načine pomaže rad Fakulteta u vidu stipendija, što olakšava školovanje našim studentima. Naš rahmetli profesor hfz. Fadil Fazlić i sam je stipendirao studente koji uče hifz, a danas se iz ovog fonda za hifz stipendira 30 studenata.'' – kazao je prodekan Hasani.

Prodekan Hasani zahvalio se muslimanima Slovenije koji su prepoznali važnost projekta Islamskog kulturnog centra u Ljubljani.

Na kraju se prisutnima obratio muftija prof. dr. Nedžad Grabus, i podsjetio na važnost generacije muslimana koja je prije četrdeset godina započela projekat Islamskog teološkog fakulteta. Istakao je paralelu između izgradnje zgrade ''Đulaginog dvora'' i izgradnje Islamskog kulturnog centra u Ljubljani. Zahvalio se profesorima i gostima sa Fakulteta islamskih nauka na čelu sa dekanom, prof. dr. Zuhdijom Hasanovićem, na uspješnoj promociji monografije FIN-a u Ljubljani.

''Ovdje su večeras i naši vakifi koji su zaslužili da budu na ploči Islamskog kulturnog centra u Ljubljani. Kao što je rečeno večeras, da je vjernički narod najveći vakif Islamskog teološkog fakulteta, tako i mi ističemo da je vjernički narod vakif zemljišta za Islamski kulturni centar u Ljubljani i to potvrđuje da naš narod uvijek na dobro uzvraća dobrim. Za nas je važno da se večeras u Ljubljani promovira monografija Fakulteta islamskih nauka, jer to ima dokumentarnu vrijednost, koja svjedoči o alimima kao što su: Husein-ef. Đozo, reisu-l-ulema Sulejman-ef. Kemura, akademik Hamdija Ćemerlić i drugi, sa kojima se mi možemo identificirati i ugledati se na njihova dobra djela.'' – kazao je muftija Grabus.

U nastavku je muftija Grabus govorio o rahmetli Adilu Begoviću, istaknutom aktivisti Islamske zajednice u Republici Sloveniji, i njegovom doprinosu projektu džamije u Ljubljani 70-tih godina prošlog stoljeća i podsjetio na činjenicu da je reisu-l-ulema Sulejman-ef. Kemura 1969. god. predao zahtjev gradskim vlastima za izgradnju džamije u Ljubljani.

Nevres Mustafić

 
Galerija
Noč Kur'ana v Ljubljani
14. decembar 2015
Delegacija IZ u Kataru
17. decembar 2013
Anketa
Koje godine je rođen Muhammed, a.s.?
 
Zbiranje sredstev za Džamijo
Statistika
Ukupno: 829 since 25.10.2011
Ovaj mjesec: 38
Ove sedmice: 2
Danas: 2