Bajramska hutba muftije prof. dr. Nedžada Grabusa, 25. juni 2017. god.

Hvala Gospodaru svih svjetova na daru i blagodatima vjere, salavat i selam na Muhammeda, a.s., posljednjeg Božijeg Poslanika ljudskome rodu, salavat na njegovu časnu porodicu, ashabe i sve ljude koji su ih slijedili i slijede u dobru do kijametskog dana.

Poštovana braćo i cijenjene sestre,

Danas je prvi dan ramazanskog bajrama 1438. hidžretske godine, odnosno 25. juni 2017. Danas je dan državnosti Republike Slovenije. Molimo Uzvišenog Boga da svim ljudima, stanovnicima i državi Sloveniji podari mir, blagostanje, a osobama koje obnašaju vlast od lokalnog do državnog nivoa puno mudrosti da njihove odluke budu pravedne i pravične za sve građane. Molimo Boga da svim osobama koje pošteno i časno rade svoje poslove kako bi svi u Sloveniji imali mir, slogu i dostojanstven život podari zdravlje i uspjeh u životu.

Niko nas nije prisiljavao da postimo, to je izraz naše pobožnosti

Ramazanski bajram označava kraj mjeseca posta u kojem smo dobrovoljno, vlastitim izborom, postili i činili ibadete s namjerom da se približimo idealima etičkog koncepta kojeg je zagovarao naš poslanik Muhammed, a.s. Niko nas nije prisiljavao da postimo, to je izraz naše pobožnosti, slobodne volje i snažne vjere u Uzvišenog Boga i poslanstvo Muhammeda, a.s. Dok smo postili bili smo u stanju razumjeti svu halapljivost suvremene civilizacije koja se hvali napretkom u materijalnom smislu i bogatstvu, a ostavila je, kako kažu relevantni podaci svjetskih organizacija, preko milijardu ljudi bez uvjeta za normalan život. Takav je svijet, jedni ljudi umiru od gladi, drugi se liječe od pretjerane gojaznosti i boluju od bolesti povezanih sa suvremenim načinom života. U jednom dijelu svijeta bacaju se ogromne količine hrane u smeće u drugom ljudi nemaju ni osnovnih prehrambenih namirnica. Budimo zahvalni Bogu na blagostanju i hrani koju nam je podario i vodimo računa o svome odnosu prema višku hrane koju imamo. Ovdje se postavlja pitanje koliko kao vjernici razumijemo Božije poruke i koliko smo spremni pomoći drugima? Čovjek bez istinske vjere i svijesti o Bogu, dž.š., u svome životu jednostavno upadne u istu zamku u koju je upao prvi čovjek Adem, a.s., kada sepoveo za lažnim pozivom da njegova vlast može “vječno trajati”(وَمُلْكٍ لَّا يَبْلَى) ili da ga“njegov imetak ili bogatstvo može učiniti vječnim”(يَحْسَبُ أَنَّ مَالَهُ أَخْلَدَهُ), zaboravivši da jesamo Bog vječan, oduvijek i zauvijek, bez početka i kraja. Ramazanski post nas je oslobađao lažnih i iluzornih predstava o svijetu, zorno pokazujući s jedne strane svu fizičku slabost koju čovjek ima kada se u toku vrućih ljetnih dana susteže od konzumiranja hrane, pića i svih užitaka, a s druge strane razvija i snaži duhovnu snagu, odlučnost i oslobađanje od puke fokusiranosti na materijalne aspekte života. Post je odgojni proces kroz koji se naučimo razlikovati između trajnih i prolaznih vrijednosti. Naravno, post ima i zdravstvene učinke na ljudsko tijelo, ali najvažniji aspekt je razvijanje svijesti o višim vrijednostima koje nam pomažu da postanemo duhovno zreli, da se oslobađamo sebičnosti, škrtosti i malodušnosti kako bi doživjeli duhovno punoljetstvo. Osoba koja posti svjesna svoje vjere u Uzvišenog Boga i redovno obavlja ibadete postaje strpljiva na životnom putu i stameno podnosi životna iskušenja, bavi se poboljšanjem vlastitog života, ne nanosi štetu drugim ljudima, biljkama i životinjama, kulturnim, duhovnim i materijalnim dobrinama koje je razvio čovjek. Zato smo nakon mjeseca posta duhovno osnaženi i odlučni u činjenju dobra i suprotstavljanju svim slabostima, jer se približimo idealu kur'ankog poziva u kojem nas motivira “da budemo zajednica ljudi koja će pozivati na dobro, bodriti ljude da čine dobro i odvraćati od zla kako bismo bili spašeni” (Alu Imran, 104).

وَلْتَكُن مِّنكُمْ أُمَّةٌ يَدْعُونَ إِلَى الْخَيْرِ وَيَأْمُرُونَ بِالْمَعْرُوفِ وَيَنْهَوْنَ عَنِ الْمُنكَرِ وَأُوْلَـئِكَ هُمُ الْمُفْلِحُونَ

Ako budemo tako razumijevali vjeru možemo se nadati da ćemo biti među skupinama spašenih i pobjednika, muflihun faizun. Trajna vrijednost ramazanskog posta ogleda se u duhovnom rastu svakog vjernika.

Mi smo muslimani po slobodnom izboru

Borba za dostojanstven život je želja svakog čovjeka. To je druga vrijednost o kojoj razmišljamo ovog Bajrama. U našem razvoju određuje nas mjesto rođenja, porijeklo, društveni status naših roditelja, država u kojoj odrastamo, jezik i domovina kojima pripadamo i naravno vjera u kojoj smo rođeni ili koju smo naslijedili. Mi smo se danas ovdje sastali na bajramskom namazu zato što pripadamo istoj vjeri i dijelimo istu vjersku emociju. Islam je bitan dio našega identiteta. U islamu imamo duhovnu snagu koja nas vodi kroz život i nadu za spasenje na Budućem svijetu. Vjera je snažna samo ako čovjek ima slobodu izbora. Mi smo muslimani po slobodnom izboru. U slobodnom društvu lakše je biti dostojanstven. Zahvaljujući slobodi slovenskoga društva moguće je razvijati i naš identitet. Ta sloboda je zajedničko dobro kojemu moramo dati svoj doprinos.

Svijet je u stalnom pokretu, globalna civilizacija, komunikacije i čovjekova stalna želja da ovlada materijalnim bogatstvima i pokori drugog čovjeka postali su sastavni dio naših života. U klasnom društvu postojali su različiti staleži ljudi. Svijet je prošao kroz sramni period robovlasništva u kojem su jedni ljudi druge ljude pretvarali u robove. I danas postoje raličite vrste ropstva, samo što je svijet napredovao u civilizacijskom i pravnom smislu pa se o tome više govori, a novi oblici ropstva se u jezičkom smislu ublažavaju i eufemiziraju, usprkos činjenici da su mnogi ljudi širom svijeta u stvarnom ili neformalnom ropstvu. Mnogi pojedinci nisu u stanju otplatiti dugove, nemaju slobodu kretanja i pravo na normalan rad. Svjedoci smo koliko je pojedinaca prevarenih i koliko radnika nisu dobili pošteno zarađene plate u firmama koje su u stečaju, zaradi halapljivosti njihovih vlasnika ili odgovornih vodećih rukovodioca. Puno veći izazov i problem za suvremenu civilizaciju jesu dužnički i potpuno ovisnički status slabih država i cijelih naroda. Zato se u svijetu vode mnogi ratovi. A rat uvijek proizvodi nasilje. Nasilje proizvodi zlo, trpljenje, patnju, neprijateljstvo. Svako nasilje proizvodi mržnju, truje međuljudske odnose koji se najprije očituju u verbalnim napadima na ljude za koje se smatra da su drugačiji i ”fiktivno odgovorni”, a to nužno vodi u fizičko nasilje. Onda se nasilje opisuje kao etničko, desničarsko, vjersko ili slično. Zajednička odrednica svakom nasilju jeste da uništava uspostavljeni red na zemlji. U Kur'anu o tome čitamo slijedeći ajet:

وَإِذَا قِيلَ لَهُمْ لاَ تُفْسِدُواْ فِي الأَرْضِ قَالُواْ إِنَّمَا نَحْنُ مُصْلِحُونَ

أَلا إِنَّهُمْ هُمُ الْمُفْسِدُونَ وَلَـكِن لاَّ يَشْعُرُونَ

”Kad im se kaže: ‘Ne činite nered na Zemlji!’ –  oni kažu: ‘Mi samo pravimo red!’ Zar tako! A zbilja nered čine, i to ne osjećaju!”(Al-Bekara, 11-12)

Mi smo mala zajednica, ali nas oluje koje se događaju u svijetu povremeno ošamare

Nestabilnost i nesigurnost u svijetu, posebno na Bliskom istoku, koji je bogat najvažnijim resursima potrebnim za normalno funkcioniranje moderne civilizacije, bez kojih ne bi bio moguć suvremeni način života, proizvodi i društvenu i ideološku konfrontiranost na regionalnom i globalnom planu. Ta nestabilnost ima globalne posljedice na području sigurnosti ljudi i materijalnih dobara. Mi smo mala zajednica, ali nas oluje koje se događaju u svijetu povremeno ošamare i postanemo predmet manipuliranja, omalovažavanja i ogovaranja samo zato što pripadamo vjeri islam. Kao vjernici i ljudi smo tužni zaradi insinuacija, ali su nam inspiracija Musa, Isa i Muhammed, a.s., koji su prolazili kroz slična životna iskušenja. Isa, a.s., je morao hodati od Poncija do Pilata objašnjavajući svoju misiju. Isa, a.s., je naš uzor, jer je bio strpljiv, volio je ljude, pomagao slabe i širio ljubav među svojim sljedbenicima.

Kao vjernici moramo imati jasan odnos prema svim negativnostima i slabim stvarima. To je suština našeg pogleda na svijet. Uzvišeni Bog nas u suri Al-Maida uči.

قُل لاَّ يَسْتَوِي الْخَبِيثُ وَالطَّيِّبُ وَلَوْ أَعْجَبَكَ كَثْرَةُ الْخَبِيثِ فَاتَّقُواْ اللّهَ يَا أُوْلِي الأَلْبَابِ لَعَلَّكُمْ تُفْلِحُونَ

“Reci: Nije isto ono što je ružno i lijepo, makar što te iznenađuje mnoštvo onoga ružnoga. Budite svjesni Allaha, o vi koji ste razumom obdareni, da biste ono što želite postigli.”(Al-Maida, 100)

Iz ovoga ajeta razumijemo da svjestan i razuman vjernik zna napraviti razliku između ružnoga i lijepoga. Svjestan vjernik nikada ne podržava slabe i ružne stvari. U Kur'anu se naglašava da će svako pojedinačno odgovarati za svoja djela.

كُلُّ امْرِئٍ بِمَا كَسَبَ رَهِينٌ

”Svaki čovjek je odgovoran za ono što sam čini”.(At-Tur, 21)

Suvremeni pravni sistem i moderni način života svaku osobu tretira kao individuu. Drugačije je pak sa propagandnim aparatima, ekstremistima koji nastoje cijele narode, države ili vjere kolektivno optužiti ili stereotipizirati i predstavljati u negativnome svjetlu. Mi živimo u društvu koje poštuje individualne slobode. Nijedno društvo nije idealno, jer po svome značenju svijet u kojem živimo zove se dunjaluk ili donji svijet (es-sufla) u odnosu na Budući svijet koji ima naziv džennet, raj ili viši svijet (el-ulya). Ipak, slovensko društvo u kojem svi živimo garantuje ljudske slobode, slobodu vjere i građanske slobode. To su vrijednosti koje su zajedničke svim ljudima i koje moramo svi čuvati. Moramo biti socijalno osjetljivi na određena pitanja koja izazivaju konflikte i otpor šire društvene zajednice prema pitanjima koja su drugačija od ustaljenog načina života. Suština vjere je u etici i dobroti nije u formi i izolacionizmu. Zato je naše nastojanje da ostvarimo svoje pravo na gradnju džamije u Ljubljani i dostojanstven život muslimana u Sloveniji mirnim i strpljivim putem, bez konflikata urodilo plodom. Dugo je trajao period izigravanja i političkog opstruiranja s pitanjem izgradnje džamije, zato je to vrijeme upamćeno i ostalo u našem sjećanju kao vrijeme u kojem smo morali pognute glave hodati Ljubljanom zbog ciljanog obilježavanje jedne vjerske grupe samo zaradi želje da ima dostojanstven prostor za svoje molitve i obrazovne programe. Danas, u drugačijim okolnostima moramo sve učiniti da se suprotstavimo ideologizaciji vjere, mentalnoj getoizaciji i širenju ideja koje islam predstavljaju kao izolirani način života. Takve ideje moramo odbaciti bez obzira da li dolaze iz krugova ljudi koji tvrde da tumače islam ili iz krugova koji su protiv islama, kao takvog. Snaga IZ je bila i ostat će u otvorenosti, ljubavi prema Bogu, susjedu i životu, univerzalnim idejama, odgovornom djelovanju i povezivanju sa širom društvenom zajednicom.

Bilo koje ubistvo ili samoubistvo koje ima za posljedicu ubijanje nevinih ljudi nije i ne može biti opravdano vjerom

Suvremena društva imaju veliki problem sa radikalizacijom i ekstremizmima koji vode u nasilje, desničarsko ili vjersko. Od najranijih dana razvoja islamskog učenja zagovaran je pozitivan odnos prema životu, jasno naglašavajući da je zabranjeno ubistvo nevinog čovjeka ili samoubistvo. Čak su postojala posebna groblja za osobe koje su sami sebe uzimale život, potvrđujući kako je to neprihvatljivo djelovanje. Važno je ponavljati ne samo da je samoubistvo u islamskom učenju veliki grijeh, nego i da samoubica neće zaslužiti Džennet. Zato ponavljamo bilo koje ubistvo ili samoubistvo koje ima za posljedicu ubijanje nevinih ljudi nije i ne može biti opravdano vjerom, to je neislamski i protu islamski čin. To je čin protiv vjere kao takve. Moramo to ponavljati, jer ekstremistički diskursi utječu na naše živote i život modernoga čovjeka. Vjera koja odgaja čovjeka i razvija ljubav i poštovanje prema životu ima snagu mijenjati svijet. Mi smo ljudi mira, želimo u miru odgajati svoju djecu i živjeti sa svim ljudima. Nismo naivni, jedna od najjačih industrija na svijetu je vojna industrija. Zaradi vojnih konflikta iterorističkih napada stradaju mnogi nevini ljudi. U našim mislima su sva nevina djeca i nevini ljudi svejedno da li su iz Centralnoafričke republike, Južnog Sudana, Mijanmara, Sirije, Iraka, Londona, Pariza, Brisela ili bilo kojeg drugog mjesta na Zemlji. Svi smo jedno čovječanstvo i vraćamo se Istome Stvoritelju. Svaka majka osjeća tugu za izgubljenim nevinim djetetom bez obzira na etnički ili vjerski identitet. Sjetimo se u svojim dovama svih nevino stradalih i molimo Uzvišenog Boga da nam podari mir i radimo svojim djelima za mir.

U Sloveniji se znatno povećao, u pojedinim medijima, antimuslimanski i islamofobični diskurs

Slovenija je mirna država, tradicionalno ljudi u Sloveniji žive u slozi i razumijevanju. Mi ćemo uvijek svoj dio posla u IZ raditi u odgajanju mladih naraštaja da cijene i poštuju svako živo biće. Nismo i ne možemo biti odgovorni za slaba zakonska rješenja koja su ostavila mogućnost razvoja organiziranog islamskog djelovanja izvan institucija IZ. Mi možemo odgovarati za svoj rad, a za sve organizacije izvan organizacionog djelovanja IZ, koje se bave islamskim pitanjima nismo odgovorni. Slovenski pravni sistem je prvi i jedini iz kruga država s austro-ugarskim pravnim naslijeđem, koji je prije više od stotinu godina regulirao pitanje djelovanja IZ, uveo pluralizam na tom području. Vrijeme će pokazati da li je ta odluka bila ispravna. U IZ smatramo da je to pogrešno. Puno je dokaza za našu tvrdnju koji su to više puta potvrdili. Želimo jasno kazati slovenskoj javnosti da je misija IZ razvijati odnose i povjerenje među ljudima kako bi živjeli u slozi, miru i međusobnom uvažavanju. Da bi se to razvijalo potrebna je usklađeno i odgovorno djelovanje svih relevantnih faktora u društvu. U Sloveniji se znatno povećao, u pojedinim medijima, antimuslimanski i islamofobični diskurs. Ta ideološka matrica postoji dugo, samo se na javnoj sceni mijenjaju likovi koji su njeni glasnogovornici. Pozivamo odgovorne da ozbiljno pristupe tom pitanju, jer jedna mržnja uvijek rađa drugu mržnju. Nema nijedne vjerske zajednice u Sloveniji koja se mora stalno pravdati i objašnjavati zašto gradi svoj vjerski objekt, kao što mi iz IZ moramo stalno objašnjavati zašto i kako gradimo džamiju ili zašto uopće postojimo u Sloveniji. Ta vrsta pritiska koju kao svoju mantru ponavljaju predstavnici ideološke matrice koja iznosi otvorenu mržnju prema islamu i muslimanima opravdava se slobodom govora. Neki se natječu kakve će atribute, nove jezičke sintagme i veća poniženja iznijeti na osnovno islamsko pojmovlje i vjerovanje. Sloboda snažnih i velikih se mjeri na kakav način tretiraju manjinske zajednice, jer mi nemamo zvanični status manjine, mi smo samo statistička manjina, nemamo lobija niti utjecaja u vlasti, zato nismo ravnopravni u toj nepravednoj borbi.Hvala Bogu to jeste manjinsko mišljenje, jer veći dio slovenske javnosti poštuje načela jednakosti i ravnopravnosti svih ljudi. Mudra izreka glasi: ”Nemojte nikada podcijeniti malu mudrost, malu bolest i malu vatru!” Mada izgleda malo i marginalno mišljenje potrebno je jasno kazati da svi koji dijele ljude, šire mržnju i polariziraju društvo nisu dobronamjerni. Tačno je da je iza nas status “podrumaške” i “marginalne” zajednice, status koji je obilježio naše djelovanje u proteklih stotinu godina. Sa izgradnjom džamije u Ljubljani postavili smo IZ na religijsku mapu Slovenije. To smo postigli, nakon trnovitog puta koji je trajao 48 godina, zahvaljujući demokratskom i pluralnom standardu koji vlada u slovenskom društvu te pravnoj državi. Novi status zahtijeva od nas ozbiljniji i sistematski odnos prema djelovanju IZ. Poručujemo svim osobama koje u svome srcu imaju mržnju, da je ljubav i mir ono što traje, a mržnja uništava čovjekovu dušu i srce. Kao što se čovjek liječi od fizičkih bolesti mora se liječiti i od bolesti mržnje prema nekome ili nečemu. Bože uputi na Pravi put i podari svjetlo svim osobama koje je ophrvala mržnja prema muslimanima, kršćanima, jevrejima ili bilo kojem čovjeku na Zemlji i izvedi ih na put svjetla i ljubavi. Budite dostojanstveni, strpljivi i mirnim putem ostvarujte svoja prava. To je put onih koji su spašeni.

Mi smo sposobni dokončati izgradnju džamije vlastitim naporom

Braćo i sestre, vi ste pokazali svoju ljubav prema džamiji. Vi ste svojim donacijama i dobrovoljnim prilozima pomogli da kupimo zemljište za džamiju, da sami riješimo gvordijev čvor imovinsko-pravnih odnosa za javnu cestu i infrastrukturu i da je sami izgradimo. Odvajali ste sredstva iz svojih skromnih primanja svjesni činjenice da dobro djelo ostaje, a da je život trošan i prolazan. Naš uspjeh raduje prijatelje kojih je velika većina u Sloveniji, zahvalni smo im na potpori i razumijevanju na pitanju izgradnje džamije. Posebno smo zahvalni našim susjedima koji su pokazali strpljenje i ljudskost tokom izvođenja građevinskih radova. Tokom devet godina koliko traje konkretan rad na kupovini zemljišta i izgradnji džamije upoznali smo hiljade ljudi koji imaju veliko srce i koji su svoju vjeru i ljubav ugradili u temelje naše džamije. Mi smo sposobni dokončati izgradnju džamije vlastitim naporom, kao što smo bili sposobni kupiti zemljište koje je bilo preskupo za vjerski objekt, ali smo uspjeli. Svojim sredstvima smo izgradili i prilaznu cestu i infrastrukturu do džamije i podarit ćemo je besplatno na upotrebu svim građanima i posjetiteljima Ljubljane. O budućim planovima na dokončanju izgradnje džamije  pravovremeno ćemo vas obavještavati.

Nije nam jasno zašto predstavnici vlasti na državnoj ravni ne pokazuju svoje poštovanje prema velikom broju državljana i građana barem na način da čestitaju Bajram

Dobili smo čestitku za bajram od predsjednika Slovenkse biskupske konferencije, ljubljanskog mitropolita monsinjora Stanislava Zoreta. Katolička crkva kao najveća i najvažnija vjerska organizacija u Sloveniji i u slovenskom narodu je prepoznala ulogu IZ u gradnji mira i međusobnog života. Katolička crkva pokazuje civilizacijski nivo razumijevanja međuvjerskoga poštovanja i dijaloga. Zahvalni smo im na tome, jer odnos Katoličke crkve pokazuje da su oni koji unose nemir u naša srca kada napadaju džamiju i omalovažavaju djelovanje IZ na pogrešnom putu. Nije nam jasno zašto predstavnici vlasti na državnoj ravni ne pokazuju svoje poštovanje prema velikom broju državljana i građana barem na način da čestitaju Bajram, ako već ne postoje zakonski okviri da se IZ barem simbolički pomogne u gradnji javne infrastrukture i urbaniziranju novog područja u Ljubljani. Kada bi predstavnici vlasti čestitali Bajram to bi bio signal da je vlast inkluzivna i da se svi građani osjećaju dostojanstvenim i prihvaćenim u društvu. Možda bi to bio signal da se dugoročno omogući ljudima da imaju slobodan dan za svoj blagdan. Molimo Boga da podari mudrosti predstavnicima vlasti da mijenjaju svoj odnos prema tom pitanju. Blagdani jesu dani posebnog veselja i slavlja zato je potrebno radost podijeliti sa svojom najbližim i susjedima. Ponavljamo ponovo da je danas Dan državnosti Republike Slovenije, molimo Uzvišenog Boga da svim ljudima i državi Sloveniji podari mir, blagostanje, a ljudima koji obnašaju vlast puno mudrosti da njihove odluke budu pravedne i pravične za sve građane.

Želimo vam da praznične dane provedete u miru.

Bajram šerif mubarek olsun!

Vesel in srečen bajram!

Me fat Bajrami.

Bahtalo bajrami!

Kullu am ve entum bi hajrin.

May this Eid bring happines and prosperity to all of you.

Predsjednik Mešihta IZ u Sloveniji

Prof. dr. Nedžad Grabus, muftija